Ovaj tjedan ne mora predstavljati još jedne u nizu užurbanih blagdanskih priprema, već uz malo vremena i truda, jedno poslijepodne možete iskoristiti u preduskršnjoj obiteljskoj radnoj akciji. Zaposlite ruke malih i velikih te umjesto umjetnih boja za uskršnja jaja iskoristite namirnice koje imate u hladnjaku, ostavi i blagovaonici i pokušajte obojati pisanice za uskršnji stol na sasvim prirodan način. Evo kako.

Potaknuti svoje nepce na istraživanje i uživanje u novim okusima lako je uz začine. Od Istoka do Mediterana aromatične biljke osim što daju aromu i specifičan okus jelima, čine jela lakše probavljivima. Začini imaju i blagotvorna svojstva, djeluju antibakterijski i antiseptički, stimuliraju imunološki sustav, a neki čak i zagrijavaju organizam. Mnoštvo je različitih začina, svaki sa svojim specifičnostima i aromama. Ipak, cimet je začin dobro poznat svima što i ne čudi jer je upravo on jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku.

Niže razine šećera u krvi mogle bi biti odgovorne za dio bračnih svađa, navode znanstvenici u novom istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Znanstvenici su tijekom 21-dnevnog eksperimenta svake večeri mjerili razine šećera u krvi kod bračnih parova te su uz pomoć tih rezultata mogli predvidjeti koliko će osobe biti ljute na svoje supružnike tijekom iste večeri.

Roda (Ciconia ciconia) je jedna od čovjeku najpoznatijih i najbližih ptica. Svake godine rode prelaze tisuće kilometara i dolaze na svoja gnjezdilišta u Hrvatskoj. I ove godine će, kao i prethodnih, doći u naselja i na krovovima, dimnjacima i stupovima obnoviti gnijezda i podići svoje mlade.

Novo istraživanje koje su znanstvenici proveli na psima i vukovima na području Kavkaza (Gruzija) pokazuje kako je hibridizacija između pasa koji se koriste za čuvanje stoke i vukova puno češća nego što se prije smatralo. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Heredity, a proveli su ga gruzijski znanstvenici.

Časopis The Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics donosi nam rezultate zanimljive studije koja povezuje optimizam ispitanica sa zdravim prehrambenim navikama.

Obično kada vidimo slike koje rekonstruiraju izgled prvih kopnenih biljaka, ne vidimo ništa posebno ili glamurozno. Naime, te prve biljke su bile prilično jednostavne, a danas se ne bismo niti okrenuli za njima, pored cijele raznolikosti biljnog svijeta koja nas okružuje. U novom radu objavljenom u časopisu American Journal of Botany student sa Sveučilišta u Berkeleyju je opisao vrstu crvotočine koja je rasla prije 400 milijuna godina, ali je uz opis priložio i nevjerojatno detaljan crtež te prastare biljke.