Dragi čitatelji! Dobrodošli na internetske stranice portala Biologija.com.hr !
Biologija.com.hrje znanstveni portal specijaliziran za novosti i članke iz područja biologije i srodnih znanosti: fiziologije, medicine, psihologije, sociologije, antropologije, prehrane, agronomije, klimatologije i drugih znanosti.
Pokrenut s ciljem približavanja znanosti široj javnosti, ovaj portal uređuju i održavaju mladi obrazovani stručnjaci, članovi udruge Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti, koji žele potaknuti svijest javnosti o važnim pitanjima kojima se znanost danas bavi – zaštiti prirode, globalnom zatopljenju, genomu čovjeka, bolestima, hrani i drugim temama, a u obliku aktualnih i provjerenih, pravilno sročenih informacija izravno sa sveučilišta i instituta te znanstvenih časopisa diljem svijeta.
Na ovim stranicama, osim najnovijih, možete pronaći i arhivirane vijesti raspoređene po tematskim cjelinama: Biologija, Antropologija, Okoliš, Prehrana te Zdravlje i Medicina. Na portalu se objavljuju i vijesti iz drugih hrvatskih i stranih medija, kao i autorski radovi čitatelja. U Kalendaru događanja donosimo vam raspored aktualnih predavanja, kongresa, predstavljanja i značajnih događanja iz hrvatskih instituta, fakulteta, udruga i drugih ustanova. Na portalu možete čitati i rubriku Intervjui u kojoj hrvatski znanstvenici progovaraju o svojemu radu, stanju u hrvatskoj znanosti i brojnim drugim temama. Za portal pišu i pet kolumnistica u kategorijama Biomanija, Analitički kutak, Prirodni lek i Fantastični safari.
Ukoliko se želite uključiti u rad Udruge i/ili portala, kontaktirajte nas putem e-mail adresa dostupnih ovdje. Predlažemo Vam i da se registrirate te u obliku komentara izrazite svoje mišljenje o aktualnim temama, a kako biste nas pratili i putem drugih kanala, posjetite naše stranice na Facebooku, Twitteru ili se upišite na našu RSS listu.
Urednica portala:
Jelena Likić, prof. biologije
e-mail: jelena.likic(at)biologija.com.hr
Podrška i administracija:
Valentina Dominić
e-mail: podrska(at)biologija.com.hr
Suradnici:
Linda Bjedov, dipl.ing. biologije
Dragi čitatelji, kao što se iz mojih članaka može primijetiti moj se svijet vrti oko životinja.
Iako sam zaposlena kao znanstvena novakinja i radim sa sitnim glodavcima u području zoologije, mene najviše zanima ponašanje tih malih slatkih bića no također i svih drugih pripadnika životinjskog svijeta. Radi mog velikog interesa za etologiju i dalje će se moja kolumna pretežno baviti temama vezanim uz ponašanje. Za sve fascinirane svijetom životinja i čitateljima moje kolumne stojim na raspolaganju na e-mail adresi linda.bjedov@biologija.com.hr za razna pitanja i prijedloge. Nemojte zaboraviti da smo i mi dio tog prekrasnog životinjskog svijeta i da ga ne smijemo izgubiti.
Kristina Duvnjak, prof. biologije
Volim: obitelj i prijatelje, biologiju, glazbu i svoju terasu.
Ne volim: sve ljudske mane
Želim: bolji, ljepši, pravedniji svijet budućim naraštajima
Za portal Biologija.com.hr pišem zato što.....me urednica natjerala i zato što Miljenko Jergović neće.
Kontakt: kristina.duvnjak@biologija.com.hr
Dunja Jusufovski, dipl. ing. biologije
Neuobičajeno za jednu Slavonku, s 2 godine sam se zaljubila na prvi pogled u more naše Jadransko koje je jedno od najvažnijih razloga zašto sam odabrala biologiju te trenutno studiram ekologiju morskih staništa. Ako mi se san ispuni, za nekih 5-6 godina bi voljela raditi na istraživačkom brodu i tako spojiti ugodno s korisnim – biologiju i putovanje. Moj pojam zabave je odlazak na pivicu ili čašu vina (spominjem pivo, ali ipak preferiram vino) u dobrom društvu, uz laganu diskusiju o svemu i svačemu te ugodnu jazz/blues/rock glazbu u pozadini. Radeći za udrugu, nisam samo stvorila nova poznanstva već sam također uspjela otvoriti brojna vrata, što smatram da je neprocjenjiva dobit u ovom poslu. U današnjoj znanosti ima brojnih izazova, od financijskih do komunikacijskih, međutim, osobno mi je vrlo privlačno približavati znanost ljudima drugih zvanja i zanimanja (pogotovo skepticima) jer mi je najveća nagrada kad im uspijem objasniti i dati bolji uvid u svijet koji do tada nisu (ili nisu htjeli) razumjeli. Stoga, mogu sa sigurnošću reći da imam i motivacije i inspiracije za bilokakav daljnji rad u udruzi te se nadam da će moj entuzijazam biti vidljiv u svakom članku koji napišem ili projektu u kojem budem sudjelovala.
Kontakt: dunja.jusufovski@biologija.com.hr
Nikola Koletić, student ekologije i zaštite prirode
Kada netko spomene da voli određenu vrstu psa, rijetko zašutim i ne kažem da treba koristiti riječ pasmina. Jer ne samo da sam biolog nego i pas tip osobe, volim pse, ali i alge, organizme koji se mogu povezati na toliko mnogo načina. Kao što se ja povezujem s ljudima preko društvenih mreža, s ljudima koji vole fantastiku i uzgajat oleandre, iako preferiram staromodan način komunikacije. Učili su nas da je bitno uživati u svakom trenutku života, a ja smatram da je bitno i oblikovat taj trenutak jer, koliko za sada znamo, samo jednom se živi.
Kontakt: nikola.koletic@biologija.com.hr
Matea Konjević, studentica biologije
Rođena sam u Sisku 25. svibnja 1987. iliti vam ga na Dan mladosti i možda je to razlog zašto sam brutalno realna jer ipak neću vječno biti mlada. Odrasla sam u Dubravi. Stopostotno zagrebačko dijete s asfalta. Negdje u 6. razredu osnovne škole sam odlučila da ću upisati biologiju. Rekla bih da sam već tada pokazala svoj odlučni karakter jer je tako i bilo prije 5 godina. Tijekom godina studiranja sudjelovala sam u raznim biološkim radionicama poput Noći biologije, Ljetne tvornice znanosti i drugima, volontirala u Plavom svijetu, gledala dupine na samo par metara od sebe i tako ispunila svoju najveću želju. Oduvijek volim dupine, a ipak završavam imunobiologiju. Takva sam, svestrana, uvijek želim biti na 100 strana i baviti se svime što me zanima, a opet za nešto se čovjek mora odlučiti. Tako sam se na kraju ipak odlučila za ljude iako u biologiji ništa nije konačno. Kad ne radim sve navedeno uglavnom izlazim, provodim vrijeme s ljudima koji su mi uvijek podrška i družim se s kućnim ljubimcima. Volim putovati. Za kraj bih dodala da je glazba moja velika strast, ispušni ventil i wellness terapija u jednom.
Sandra Kolundžija, dipl. ing. biologije
Kao mala, htjela sam biti paleontolog i satima sam maštala o fosilima koji čekaju da ih iskopam, no nekim čudom završila sam kao molekularni biolog i radim kao znanstveni novak u Zavodu za mikrobiologiju Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Vjerujte, u laboratoriju može biti jednako uzbudljivo! Posljednje 4 godine volontiram na znanstveno – edukacijskom projektu Ljetna tvornica znanosti kao voditelj znanstvenih radionica za djecu. Katkad mi se čini da više oni nauče mene nego ja njih. Novosti i zanimljivosti o živom svijetu koje me fasciniraju dijelim sa komadićkom svijeta pišući članke za portal biologija.com.hr.
Željka Majić, dipl. ing. kemije
Rođena sam 13. 2. 1985. u Slavonskom Brodu, gdje sam završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Studij kemije završila sam u Zagrebu na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu, gdje sada pohađam i poslijediplomski doktorski studij biologije. U slobodno vrijeme bavim se razbijanjem predrasuda vezanih uz kemiju i znanost općenito, uživam u dugim šetnjama, putovanjima i slušanju glazbe. Kontakt: zeljka.majic@biologija.com.hr
Marina Martinić, mag. biol. exp.
Rođena sam 1987. godine na Svjetski dan zdravlja. Zanimljivo je stoga da me životni put odveo baš na PMF, i to na diplomski studij eksperimentalne biologije, modul imunologija i fiziologija. Zaljubljena sam u biologiju i životinjski svijet od rođenja, a dok su u neka davna vremena ljudi tragali za kamenom mudraca i eliksirom života, moj je životni san da ljudska vrsta uspije pronaći formulu za miran suživot netaknute prirode i čovjeka. Iako na prvi pogled takav cilj nema nikakve veze sa smjerom koji sam u konačnici odabrala, upravo se u dubini ljudske fiziologije i imunološkog sustava krije tajna kako zaposlenom modernom čovjeku objasniti da je život bez prirode nemoguć. Moji se članci zato nerijetko bave bolestima, genetikom i kojekakvim drugim temama koje potiču na razmišljanje i ispitivanje dubljih povijesnih, bioloških i socijalnih uzroka za trenutno stanje stvari. Ne dajte da vas duljina članaka obeshrabruje… moj je zadatak svakom rečenicom okupirati vašu pažnju i pružit vam uvid u nevjerojatan svijet iza kulisa svakodnevnog života, pa danima ili ček tjednima proučavam odabranu temu u nastojanju da ispunim sva vaša očekivanja.
Ivana Matković, univ. bacc.bio.
Rođena sam 12.05.1988. godine u Osijeku, a nakon završene gimnazije upisujem studij biologije. Odlučila sam se za znanstveno - istraživački smjer, a trenutno sam na petoj godini. Područja koja me najviše zanimaju su vezana uz čovjeka i životinje, ali kako je zapravo sve što nas okružuje priroda, teško je nešto isključiti. Zanimaju me i mikrobiologija i imunologija. Volontiram u osječkom Zoološkom vrtu kao edukatorica i voditeljica radionica za djecu. Volim učenje o novim stvarima jer mi to daje mogućnost da prenesem znanje drugima. Nadam se da ću kroz svoje tekstove uspjeti zadovoljiti čitatelje i zaintrigirati ih za čudesni svijet prirode jer puno puta zaboravljamo da smo mi i priroda u ''simbiozi''.
Inga Patarčić, studentica biologije
Bok, ja sam Inga. U slobodno vrijeme studiram molekularnu biologiju, a u ono drugo vrijeme uglavnom provodim u brdima. Bavim se sportskim penjanjem i speleologijom te svim ostalim aktivnostima koje su često vezane za to, npr. planinarenjem, trčanjem, vožnjom bicikla.
Ljubav za speleologiju i biologiju spojila je te dvije stvari ono čime na nadam baviti u budućnosti , biospeleologiju. Također, zanimljivo mi je i ljekovito bilje, evolucija, bioinformatika… Jedno sličnije drugome. U biologiji postoji toliko fascinantnih priča i zanimljivosti da sam ih oduvijek htjela podijeliti i s drugim ljudima. Prvo sam to pokušala s dečkom i obitelji, a zatim i s čitateljima ovog portala. Nadam se da ću i uspjeti s time.
Ana Petrak, mr. pharm.
Farmaceut zaljubljen u prirodu i biologiju. Uvijek zainteresirana za učenje nečeg novog, a pogotovo za učenje o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova i nastanka bolesti, te općenito o tome „kako nešto radi“. U slobodno vrijeme sam loš gitarist, solidan vrtlar i odnedavno kolumnist na ovom portalu. Koliko sam dobra (ili loša) u ovom zadnjem, možete provjeriti sami u „Analitičkom kutku“.
Vedrana Pištelek, prof. engl. jezika i književnosti i povijesti
Ime je Vedrana, grad je Vukovar, a posao poučavanje slavonske mladeži. Pokušaj poučavanja. Zapravo, poučavam sve koji su voljni slušati. Stručna područja su engleski i povijest, ali interesne sfere ne završavaju ni onkraj obzora.
Životinje, biljke, knjige, glazbu, filmove, sport – volim ih sve. Naravno, u svakoj kategoriji imam najdraže i najmrže. O najmržem neću, ali neke najdraže bih mogla spomenuti: konji i psi, kale i orhideje, povijesni romani i fantasy, hard rock i heavy metal, znanstvena fantastika i akcijske komedije, K1 i rukomet za gledati, stolni tenis i minigolf za igrati.
Što bi rekao Bilbo Baggins: "Kao maslac namazan na previše kruha."
Behija Salkić, studentica biologije
Nakon toliko napisanih tekstova, ipak je najteže napisati par riječi o sebi.
Studentica biologije (još malo), područje interesa botanika. Osim na faxu, biljkama se bavim i u slobodno vrijeme. Vrtlarim, uzgajam sukulente i hodam po prirodi kada god stignem. Iako se moj svijet gotovo u potpunosti vrti oko biologije i biljaka, uz pisanje, imam još nekih nebioloških hobija, poput učenja stranih jezika (grčki, talijanski), eksperimentiranja u kuhinji, putovanja po svijetu te čitanja debelih knjiga. Kada ne radim ništa od navedenog, velika je vjerojatnost da ćete me pronaći negdje sa šalicom kave u rukama.
Ivan Andreas Stančik, student biologije
Tena Šarčević, studentica ekologije i zaštite prirode
„Čovjek nije spleo mrežu života, on je samo struk u njoj. Što god on učinio mreži, čini samome sebi. Sve su stvari povezane.“ (poglavica Seattle, 1854). Obožavam indijanske izreke. Desetljećima uništavamo našu Zemlju. Vrijeme je da joj se odužimo. S ovakvim razmišljanjem, nije čudno da sam odabrala ekologiju kao svoj (životni) „smjer“. Točnije, poglavito me zanima ekologija i zaštita mora, kojim sam očarana odkad sam prvi puta maskom zavirila u taj čudesni svijet. Uostalom, s obzirom da je sav život proizašao iz mora, da je više od 50% kisika kojeg udišemo porijeklom iz mora te da je više ljudi bilo u svemiru nego u morskim dubinama, mislim da je vrijeme da posvetimo pažnju zaštiti-mora. Uostalom, ona čine 71% naše planete, koja se (ironično) zove-Zemlja.
Danijel Škrtić, mag. biol. exp.
Biologija me privlačila još od prvog razreda srednje škole kada mi se sviđao koncept da se bavim biljkama i životinjama, no tek sam tijekom studija otkrio što znači biti biolog i što je zapravo "znanost o životu". Ne mogu se zamisliti da se ičim drugim bavim u životu osim biologijom, kroz nastavu ili znanost. Grana koja me najviše zanima jest botanika i tek kada radim sa biljkama sam zaista sretan. Bavim se uzgojem (tropsko bilje - orhideje i bromelije, te kultivari naših endemičih vrsta), proučavanjem naših zaštićenih biljaka, a ono što me posebno oduševljava su otrovne i po život opasne biljke i njihova svojsta te njihova implementacija u čovjekovu svakodnevnicu u prošlosti što je dovelo do razvoja mnogih čudnovatih, neobičnih i nadasve bolesnih primjena, priča i legendi.
Barbara Žeželj, studentica znanosti o okolišu
Barbara Žeželj rođena 10.02.1989. nakon završene Opće gimnazije upisujem PMF- Biološki odsjek, smijer Znanosti o okolišu. Znanost me uvijek fascinirala pa sam tako na ovom studiju proširila svoje znanje o biologiji, geologiji i geografiji. U slobodno vrijeme volim pročitati dobar kriminalistički ili povijesni roman, putovati i upoznavati tuđe običaje i kulture.
Međunarodna suradnja:
Jovana Vlaškalić, dipl. farmaceut
Ubeđena sam da su biljni lekovi koje je stvorio Bog, Majka priroda, Univerzum ili kako god to nazvali, uvek bezbedniji i sigurniji za primenu od onih koje je stvorio čovek u laboratoriji. Valjda sam previše kreativna, pa sam zato napravila i sajt prirodnilek.com o raznim prirodnim sredstvima, koje ljudi koriste u cilju očuvanja zdravlja i lečenja bolesti. Čovek je deo prirode i treba toga ponovo da postane svestan, jer nije čovek stvorio ovaj svet, već je samo jedna evolutivna karika u životnom lancu. Po struci sam farmaceut, a farmaceuti su nažalost jedini zdravstveni radnici koji uče botaniku i farmakognoziju (nauku o lekovitom bilju). Pošto je i ovaj portal posvećen životnim naukama, negde smo na istim talasnim dužinama.
